Top 7 kultnih serija TV Zagreb uz koje je odrastala cijela Jugoslavija

Nekad je jedna večer ispred televizora bila dovoljna da cijela zemlja sutradan priča istim rečenicama. Ova lista bira serije TV Zagreb koje su obilježile djetinjstvo i odrastanje gledalaca od Vardara do Triglava. Kriterij je jednostavan: koliko su se duboko zavukle u svakodnevni govor i sjećanja. Toliko je stare hrvatske serije zaista vrijedno spomenuti, pa je lista Top 7, bez punjenja.

77. Kapelski kresovi

Kapelski kresovi su partizanska serija TV Zagreb iz sedamdesetih godina, smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata. Radnja se odvija u kraju oko planine Kapele, između Gorskog kotara i Like. U to vrijeme ratne serije bile su redovan dio programa, ali ova je ostala u sjećanju gledalaca.

Već sam naslov djeluje kao slika. "Kres" je stara riječ za vatru, odnosno krijes, a vatre na planini daju seriji prepoznatljivu atmosferu. Na listi je jer je planinski pejzaž bio jednako važan kao i radnja. Kapela je ovdje bila mnogo više od kulise.

66. Prosjaci i sinovi

Prosjaci i sinovi su ekranizacija romana Ivana Raosa koju je režirao Antun Vrdoljak. Serija je snimljena početkom sedamdesetih. Prati svijet Imotske krajine, gdje se od prosjačenja živi kao od zanata, sa svojim pravilima, trikovima i hijerarhijom.

Dalmatinsko zaleđe ovdje nije razglednica. Kamen je tvrd, ljudi su snalažljivi, a humor je gorak. Ono što gledaoci najčešće pamte jeste ta neobična ideja da je prosjačenje "porodični biznis" koji se prenosi s oca na sina. Serija je na listi jer je prikazala kraj o kojem se rijetko snimalo, i to bez uljepšavanja i bez sažaljevanja.

55. U registraturi

U registraturi iz 1974. godine adaptacija je romana Ante Kovačića s kraja 19. stoljeća, jednog od najpoznatijih naslova hrvatske književnosti. Glavni lik je Ivica Kičmanović, seoski mladić koji odlazi u grad. Igra ga Rade Šerbedžija. Priča prati njegov put i lomove kroz koje prolazi.

Mnogi su ovu seriju gledali prije nego što su roman dobili za lektiru, a neki i umjesto lektire. Uz Ivicu se pamti i lik Laure, jedan od najupečatljivijih ženskih likova u domaćoj književnosti. Serija je na listi jer je klasik koji se u školi činio teškim pretvorila u nešto što se gledalo s napetošću.

44. Smogovci

Smogovci su nastali prema knjigama Hrvoje Hitreca. Na ekrane su stigli početkom osamdesetih i trajali kroz više sezona, sve do devedesetih. U središtu je zagrebačka porodica Vragec s gomilom sinova, kojih je dovoljno za cijelu fudbalsku ekipu svađa, nestašluka i ljubavnih jada.

Zgodno je što je ime vezano za gradski smog. Ovo su djeca betona, haustora i tramvaja, a ne livada. Generacije su odrastale uz Smogovce i usput odrastale zajedno s njima, jer su se likovi mijenjali iz sezone u sezonu. Mjesto na listi dobijaju jer su rijedak primjer dječije serije koja je pratila svoju publiku iz osnovne škole pravo u odrasle brige.

33. Velo misto

Velo misto iz 1980. i 1981. godine djelo je istog autorskog para kao Naše malo misto, scenariste Miljenka Smoja i reditelja Daniela Marušića. Ovaj put nema izmišljenog mjestašca. Tu je Split kroz prvu polovinu 20. stoljeća, s Hajdukom kao jednom od glavnih niti priče.

Serija je velika u svakom smislu. Ima mnogo likova, decenije historije i grad koji se mijenja pred očima gledalaca. Ostaje upamćena po tome kako fudbal pretvara u porodičnu i gradsku stvar, nešto oko čega se ljudi i svađaju i mire. Na listi je visoko jer je pokazala da se lokalna priča, ispričana s ljubavlju, gleda jednako strastveno i daleko od Splita.

22. Gruntovčani

Gruntovčani iz 1975. godine potpisuje Mladen Kerstner. Ovo je serija o selu Gruntovec u Podravini, a cijela je na kajkavskom. Glavna zvijezda je Dudek, kojeg igra Martin Sagner. Dudek je seoski mudrac, hvalisavac i pravi majstor upadanja u nevolje.

Kajkavski je mnogim gledaocima u regiji u početku bio pravi mali izazov. Ipak, nakon par epizoda pola zemlje je znalo poneku Dudekovu frazu. Serija je na drugom mjestu jer je dokazala da humor ne treba prevod. Dovoljni su dobri likovi i selo u kojem se svako miješa u svačija posla.

Časna spominjanja

• Nepokoreni grad: ratna serija o ilegalcima u okupiranom Zagrebu, za one koji vole napetost i gradske ulice kao poprište.
• Kiklop: Vrdoljakova adaptacija romana Ranka Marinkovića o Zagrebu uoči Drugog svjetskog rata, za ljubitelje teže i mračnije atmosfere.

11. Naše malo misto

Naše malo misto je na ovoj listi bez konkurencije. Emitovano je 1970. i 1971. godine u trinaest epizoda. Scenarij je napisao Miljenko Smoje, a režirao Daniel Marušić. Serija prati jedno izmišljeno dalmatinsko mjestašce kroz decenije, od vremena prije Drugog svjetskog rata pa sve do vremena u kojem je snimana. Velika historija prolazi kroz malo misto, ali ljudi ostaju isti: znatiželjni, tvrdoglavi i spremni na šalu.

Likovi su ono što seriju čini besmrtnom. Roko Prč Borisa Dvornika i doktor Luigi Ivice Vidovića postali su dio narodnog pamćenja. Imena likova i danas se koriste kao šaljivi opisi ljudi iz komšiluka. Tu je i dalmatinska ikavica: već sama riječ "misto" u naslovu zvuči kao poziv na kafu na rivi.

Zašto baš prvo mjesto? Zato što je Naše malo misto napravilo nešto što uspijeva rijetkima. Pokazalo je da svako od nas živi u nekom malom mistu, bilo to selo, kvart ili zgrada u kojoj se zna sve o svima. Smoje je pisao o Dalmaciji, ali gledaoci iz cijele tadašnje zemlje prepoznavali su svoje komšije, rodbinu i sebe. Zbog toga serija ne stari. Zbog toga se ljudi i danas, kad naiđe repriza, zaustave na tom kanalu "samo na pet minuta" i odgledaju epizodu do kraja.

Ovo je naš izbor, ali znamo da svako ima svoju seriju uz koju je odrastao. Da li je tvoj broj jedan Dudek, porodica Vragec ili neko sasvim treći? Glasaj u anketi ispod liste i reci nam koju bi seriju TV Zagreb ti stavio na prvo mjesto.